Listerioza je ozbiljna infekcija koja nastaje unošenjem hrane kontminirane bakterijom Listeria monocytogenes. Ovo oboljenje je veliki zdravstveni problem u Americi i Evropi. Bolest prvenstveno pogađa osobe starije od 50 godina, trudnice, fetus u razvoju, fetnovorođenčad i druge osobe sa smanjenim imunitetom. Rizik od obolijevanja se može reducirati nadzorom nad sigurnosnim mjerama, koje spriječavaju kontaminaciju hrane sa L. monocytogenes u toku proizvodnje, pripreme i skladištenja hrane.
L. monocytogenes je bakterija rasprostranjena širom svijeta. Izolovana je iz mnogih izvora uključujući tlo, biljke, vegetaciju koja truli, kanalizaciju, razne otpadne vode, rijeke i slane rukavce. L. monocytogenes se može naći kao dio normalne flore digestivnog trakta ljudi i mnogih životinjskih vrsta. Nalaz L. monocytogenes u rijekama, jezerima, kanalima je posljedica njihove kontaminacije fekalijama ljudi i životinja. Fekalni materijal od asimptomatično zaražene stoke, koji sadrži listeriju, može ući u klaoničko okruženje i kontaminirati sirovo meso. Prirodno okruženje se javlja kao početni rezervoar i izvor za virulentne vrste L. monocytogenes, koje mogu ući i proći kroz lanac proizvodnje hrane. Kada jednom uđe u lanac proizvodnje L. monocytogenes zbog tolerancije na mnoge proizvodne procese, kao što su visoke koncentracije soli, ekstremne pH vrijednosti i temperatura, teško se može otklonit. U odsustvu dobrih proizvodnih i higijenskih navika, okruženje za obradu hrane može postati izvor virulentnih vrsta listerija sa mogućnošću da koloniziraju opremu i kontaminiraju hranu koja se tu proizvodi. L. monocytogenes je izolovana je iz gotovo svih namirnica: mlijeko i mliječni proizvodi , meso i mesni proizvodi , voće i povrće , morski proizvodi itd .
Listerija je patogena je za ljude, domaće i divlje životinje, kod kojih izaziva teško oboljenje listeriozu. Putevi širenja infekcije su mnogobrojni, a najčešći su preko kontaminirane hrane i transplacentarni prenos sa majke na plod.
Hranom izazvane infekcije su veoma česte. Javljaju se sporadično nego i epidemično. Čak se i u veoma razvijenim zemljama, sa dobrom kontrolom kvaliteta proizvodnje i distribucije hrane javljaju epidemije koje su posljedica korištenjem kontaminirane hrane. Tako je napr. prije tri mjeseca u Americi izbila epidemija, koja je zahvatila 12 država, a bila je uzrokovana konzumiranjem sira uvezenog iz Finske. U nasoj zemlji problem listerioze je dugo bio zanemarivan, tako da se hrana nije ni pregledala na listeriju. Tek od nedavno je došlo do promjene propisa u ovoj oblasti, tako da će se i u BiH hrana kontrolisati na listeriju.
Klinička slika bolesti
Klinički ishod listerijalne infekcije ovisi o tri glavna faktora: patogenih svojstava soja listerije, broja bakterija unesenih hranom, i imunološkog statusa domaćina.Razlikuju se dva osnovna oblika oboljenja: perinatalna listerioza i listerioza kod odraslih pacijenta.
Trudnice su oko 20 puta osjetljivije na infekciju sa listerijom nego druge odrasle osobe. Bolest kod trudnica je često bez simptoma ili ima znake i simptome prehlade. Premda laka ili neprimjetna listerioze kod majke za njen plod može biti fatalna. Ako je do infekcije došlo na početku trudnoće može doći do abortusa ili preranog porada ili rođenja mrtvog djeteta. Ako je do infekcije došlo kasnije u trudnoći, beba može biti rođena živa ali teško bolesna sa sepsom, pneumoniom, trombocitopeniom i upalom mozga. Smrtnim ishodom je u 50% slučajeva.
Kod odraslih osobe, dobrog imunitet, izuzimajuci trudnice, listerioza je blago, febrilno oboljenje, koje često ostaje nedijagnostikovano. Kod osoba sa narušenim imunitetom zbog bolesti i kod starih osoba može se razviti sepsa, pneumonia i upala moždanih ovojnica i mozga.
Dijagnostika
Dijagnoza bolesti se postavlja klinički, epidemiološki i laboratorijski. Od laboratorijskih nalaza radi se izolacija bakterija iz različitih uzoraka: bris cerviksa, krv, urin, likvor, mekonium. Mogu se raditi i serološki testovi na prisustvo antitijela u serumu bolesnika.
Najvažnija je prevencija bolesti koja uključuje pregled hrane na prisustvo listerije. Hrana koja se uvozi, prvenstveno meso i mesni proizvodi, te mlijeko i mliječni proizvodi treba da budu pregledani na prisustvo listerije. Domaće proizvode treba takodje pregledati, jer je dokazano da je i kod nas ova bolest rasprostranjena.
Pojedinci takodje mogu donijeti na pregled hranu za koju sumnjaju da je kontaminirana listerijom ili drugim bakterijama koje uzrokuju bolest ljudi. Trudnice bi trebale da izbjegavaju da jedu hranu koja nije kontrolisana na listeriju.
