Genitalna hlamidijska infekcija je vodeća seksualno prenosiva bolest u Evropi, koja je zbog narušavanja reproduktivnog zdravlja mladih stavljena pod poseban nadzor. Ova bolest se opisuje kao uobičajena, podmukla, ali još izlječiva. Svake godine, Evropskom Centru za kontrolu bolesti (ECDC), se prijavi više od 250.000 novih slučajeva obolijevana. U Bosni i Hercegovini ova bolest se rijetko prijavljuje, ali i rijetko dijagnosticira. U desetogodišnjoj studiji, Godinjak i saradnici su našli da je ova infekcija u 9,3% slučajeva uzročnik neplodnosti žena liječenih u Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu. Sa sigurnošću se može reći da je hlamidijska infekcija prisutna u BiH, ali da nije prisuna svijest o njenom postojanju. BiH nema rutinski skrining mladih na ovu infekciju, dijagnostički protokoli nisu usaglašeni sa svjetskim i evropskim, edukacija mladih se ne provodi kontinuirano, a dijagnostikovana bolest se ne prijavljuje redovno. Međutim, na genitalnu hlamidijsku infekciju moramo stalno upozoravati jer:

  •  najčešće obolijevaju mlade seksualno aktivne osobe ispod 24 godine;
  • u 50-70% slučajeva infekcija je bez simptoma, što pogoduje širenju infekcije na zdrave osobe;
  • ne liječene hlamidijske infekcije, simptomatske i asimptomatske, dovode do trajnog narušavanja zdravlja;
  • komplikacije u žena su: pelvična upalna bolest, van-maternične trudnoće, sterilitet, hronična bol u maloj zdjelici, a u trudnoći rizik od prijevremenog poroda i smrti ploda;
  • komplikacije u muškaraca su: poremećaj funkcije spermatozoida i sterilitet, upala testisa i prostate;
  • hlamidija trahomatis je glavni infektivni uzročnik ženskog i muškog steriliteta;
  •  Infekcija rektuma, dovodi do upale sluznice i povečane osjetljivosti na HIV-infekciju;
  • prenos infekcije sa majke na dijete tokom poroda, rezultira infekcijom očiju i pluća novorođenčeta.

Dijagnostika

Zavod za biomedicinsku dijagnostikui ispitivanje NALAZ je jedina ustanova u BiH koja nudi kompletnu dijagnostiku genitalne hlamidijske infekcije: test amplifikacije nukleinskih kiselina i test direktne imunoflorescencije za dijagnostiku akutne infekcije, te ELISA test za dijagnostiku hronične infekcije.

Test amplifikacije nukleinskih kiselina (Nucleic acid amplification tests) (NAATs) napravio je revoluciju u dijagnostici hlamidijske infekcije svojom osjetljivošću od 90% i specifičnošču od oko 99%! Ovim testom se detektuju svi sojevi Chlamydia trachomatis, koji uzrokuju očne i genitalne infekcije. Uzorci u kojima se može dokazati hlamidija su: bris cerviksa, uretre, rektuma, prvi mlaz urina, kao i u vulvovaginalni bris, koji uzimaju sami bolesnici. Zbog brojnih prednosti, NAATs je metoda izbora za dijagnostiku hlamidijske infekcije prema svim prihvaćenim vodićima.

Test direktne imunoflorescencije ima nižu osjetljivost (do 80%) i kao uzorak se može koristiti samo bris cerviksa i bris uretre. Njegova tačnost ovisi o brojnim faktorima, kao što su kvalitet uzorka, broj ćelija, kvalitet mikroskopa i UV lampe, iskustvo mikroskopiste, itd. Metoda se sve manje koristi i zamjenjuje se NAATs.

Serološke metode se koriste za dijagnostiku hronične hlamidijske infekcije i za procjenu vremena trajanja infekcije. Za pregled je potrebno uzeti parne uzorke seruma u razmaku od najmanje 15 dana, te odrediti klasu imunoglobulina. Visoki titar IgG antitijela nalazi se kod pelvične infekcije. Ovaj test se ne preporučuje za dijagnostiku akutne infekcije ili skrininga, traženja asimptomatski inficiranih osoba.

Skrining na Chlamydiu trachomatis treba učiniti NAATs kod svih žena sa simptomima i bez simptoma uključujući trudnice, kako bi se prevenirale komplikacije.

Prof.dr. Mirsada Hukić

http://ecdc.europa.eu/en/healthtopics/chlamydia/Pages/index.aspx#sthash.RyYpQ0DS.dpuf

Godinjak Z, Hukic M. Chlamydia trachomatis and female infertility. HealthMED. 2012;6(2):690-93.