jezekRezistencija bakterija na antibiotike je dobro poznati, svakodnevni problem u svim bolnicama širom Evrope. Ona predstavlja veliki problem, kako za kliničare, tako i za mikrobiologe i farmaceutsku industriju. Poznato je da se bakterije uspješno prilagođavaju na svaki antibiotik, pri čemu stvaraju brojne mehanizme rezistencije.

Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO/EURO) su izradili plan i strategiju djelovanja, kojom bi zaustavili ili bar usporili razvoj rezistencije bakterija u Evropi. Program je nazvan “Dani svjesnosti o antibioticima u Evropi” i obilježava se svake godine 18. novembra. Ovaj program uključuje u prvom redu razumijevanjem problema (razloga i načina) nastanka razistencije, a potom i mehanizme kojim se može boriti protiv te pojave. Program ECDC i WHO/EURO predvišena je u prvom redu velika kampanja koja obuhvata edukaciju doktora medicine i veterine, proizvođaća hrane i edukaciju građana o osobinama antibiotika i rezistenciji na antibiotike. Građani moraju postati svjesni da antibiotici nisu šarene bombone i da njihova upotreba, osobito samoinicijativna i nekontrolisana može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje.

PODSJETNIK ZA DOKTORE:

  • Jeste li uzeli odgovarajuće uzorke za mikrobiološku obradu prije započinjanja antibiotske terapije?
  • Jeste li prilagodili antibiotsku terapiju bakteriološkom nalazu?
  • Koja je odgovarajuća doza antibiotika za ovu vrstu infekcije kod ovog pacijenta?
  • Koje je optimalno trajanje antibiotske terapije za ovu vrstu infekcije kod ovog pacijenta?
  • Je li odabir antibiotika u skladu s osjetljivošću lokalnih patogena?
  • Jeste li konsultirali svog infektologa, mikrobiologa ili kliničkog farmakologa?

REZISTENCIJA NA ANTIBIOTIKE – činjenice

  • Rezistencija bakterija na antibiotike ugrožava djelotvornost antibiotika.
  • Rezistencija na antibiotike je često razlog neuspjeha liječenja i izvanbolničkih infekcija, a posebno infekcija vezanih uz bolničku liječenje.
  • Gubitak djelotvornosti antibiotika i nemogućnost kontroliranja infektivnih komplikacija ugrozit će učinkovitost invazivnih dijagnostičkih i terapijskih postupaka.
  • Otprilike 50% antibiotika primjenjenih u bolnicama je nepotrebno ili neprikladno propisano. Kriva upotreba antibiotika u bolnicama je jedan od glavnih uzroka razvoja rezistencije na antibiotike. Neprikladna upotreba antibiotika uključuje:
  • propisivanje antibiotika kad nisu potrebni
  • odgodu propisivanja antibiotika u kritično bolesnih pacijenata
  • preširoku upotrebu širokospektralnih ili krivu upotrebu uskospektralnih antibiotika
  • previsoku ili prenisku dozu antibiotika
  • predugo ili prekratko trajanje antibiotske terapije
  • neprelaženje na ciljanu terapiju nakon pristiglih rezultata mikrobioloških nalaza
  • Strogo pridržavanje mjera kontrole bolničkih infekcija je bitno u ograničavanju širenja multiplo rezistentnih sojeva.
  • Upotreba antibiotika uveliko varira među zemljama Evrope. Bosna i Hercegovina se ubraja u zemlje visoke potrošače antibiotika. Sistem praćenja rezistncije u zemlji nije uspostavljen, tako da se razmjere problema razistncije ne mogu sagledati.

Pripremila: Acc.prof.dr. Mirsada Hukić