Početak 21 vijeka obilježile su epidemije ogromnih razmjera uzrokovane novim i „povampirenim“ starim virusima. Najveća prijetnja zdravlju ljudi predstavljali su virus svinjske (A-H1N1) i ptičije gripe A-H5N1), korona virus uzročnik respiratornog sindroma Srednjeg Istoka (MERS-CoV), ebola virus, virusa zapadnog Nila (WNV), čikungunja virusa (CHIKV) i sada, aktualni Zika virus. Izgleda da su novi virusi, za koje nemamo prevencije ni terapije, veća prijetnja opstanku čovječanstvu od atomske bombe, ratova ili udara meteora!

Kraj 2015. i početak 2016. godine obilježile su epidemije bolesti uzrokovane Zika virusom. Ovaj virus je izolovan 1947. god. iz majmuna u Zika šumama u Ugandi. Prvi put je dokazan kao uzročnik bolesti ljudi 1954. god. u Nigeriji. Bolest se širila po različitim oblastima Afrike, a potom je zahvatila Jugoistočnu Aziju, pacifička ostrva, Brazil, a sada se širi prema drugim dijelovima svijeta, Sjevernoj Americi i Evropi. U 2015. godini samo u Brazilu je bilo inficirano 1.5 miliona ljudi, a ove godine se očekuje da će ukupan broj inficiranih biti oko 4 miliona.

Zika virus pripada porodici Flaivirusa u koju su svrstani virus denge, žute groznice i virus zapadnog Nila. Do nedavno se smatralo da Zika virus uzrokuje blagu bolest, koja ne ostavlja posljedice. Međutim, aktualna epidemija Zika virusne bolesti u velikom dijelu svijeta, pokazala je da vrlo malo znamo o ovom virusu, njegovoj epidemiologiji i bolesti koju uzrokuje. Svjetsku javnost najviše je uznemirila mogućnost da u toku trudnoće dođe do infekcije čeda, što ima za posljedicu teška oštečenja mozga. U područima gdje cirkuliše ovaj virus, zabilježen dvadeset puta veči broj oštečenja mozga u novorođenčadi nego u drugim dijelovima.

Simptomi – inkubacija bolesti
Inkubacioni period bolesti (vrijeme od momenta infekcije do pojave prvih simptome) je nepoznato. Pretpostavlja se da traje od nekoliko dana do jedne sedmice. Veliki broj infekcija sa Zika virusom prođe bez simptoma bolesti. Tek jedna od pet inficiranih osoba ima klinički manifestnu bolest. Uobičajeni simptomi bolesti su povišena temperature, malaksalost, osip po koži, bol u zglobovima, konjuktivitis, otoci,proljev itd. U teškim slučajevima, kod odraslih osoba može se razviti neurološke komplikacije i upala mozga. Bolest bez komplikacija traje od nekoliko dana do jednu sedmicu.

Kako se prenosi virus?
Zika virus prenose komarci (A. aegypti and A. albopictus). Međutim, istorija nas je naučila da kada virus uđe na novo područje i u novi ekosistem, trebamo očekivati neočekivano. U prenos virusa mogu biti uključeni novi vektori i novi rezervoari (životinje). Obzirom da se virus u krvi inficirane osobe zadržava 5 do 7 dana, bolest se na druge ljude može prenijeti preko krvi (transfuzije, intravenozni korisnici droga koji koriste istu iglu itd.). Nedavno je utvrđeno da se virus prenosi i seksualnim putem. Na žalost, virus se prenosi i vertikalno sa majke na čedo.

komarac

Koje su posljedice Zika virusne infekcije?
Nakon preboljele bolesti, odrasle, imunološki kompetentne osobe nemaju posljedica. Najugroženija populacija su trudnice. Problemi nastaju kada se trudnice zaraze ovim virusom. Bez obzira na težinu kliničke slike, što znači da i kod asimptomatski i simptomatski inficiranih trudnice, virus prelazi kroz posteljicu i inficira čedo. Virus inficira normalan razvoj nervnog sistema, tako da se rađaju djeca sa malom glavomi (mikrocefalijom) oštečenjem mozga.

beba-zika

Dijagnostika bolesti
Klinička lika bolesti je nekarakteristična i nije dovoljna za postavljanje dijagnoze. Dijagnoza se postavlja na osnovu seroloških testova, dokazivanje specifičnih antitijela za Zika virus i molekularnim metodama, detekcijom virusne RNA u uzorcima oboljelog.
U cilju epidemiološkog izvidjanja, molekularnim metodama se može dokazivati prisutnost virusa u komarcima.
Ekologija virusa
Koliko se sada zna Zika virus se održava u ciklusu čovjek-komarac ili majmun-komarac. Klimatski uvjeti su vrlo bitni za brojnost i dužinu vremenskog perioda u kom su komarci aktivni. Toplo i vlažno vrijeme pogoduju aktivnosti komaraca i prenosu bolesti. Virusi koji imaju rezervoar i u divljoj prirodi se vrlo teško kontrolišu. U vrijeme globalizacije, intenzivnog transporta ljudi i dobara, virusi i njihovi vektori lako nađu svoj put.

Lična zaštita
Jedini način prevencije od infekcije sa Zika virusom je zaštita od uboda komaraca, korištenjem odgovararajućih repelenata i nošenjem zaštitne odjeće. Potrebno je izbjegavati odlaske u područja gdje se javila bolest i gdje je ona endemična. Na žalost, za sada ne postoji vakcine za ovu boles. Na razvoju vakcine se intenzivno radi, ali je to proces koji iziskuje vrijeme, kako bi se mogla izvršiti sva potrebna testiranja i provjera njene sigurnosti.

Uloga BiH u zaštiti stanovništva
Javno Zdravstvo FiB i RS u ovom momentu imaju ključnu ulogu u sprječavanju obolijevanja Bosanaca i Hercegovaca od Zika-infekcije. Njihova aktivnost se ogleda u edukaciji stanovništva o Zika virusu, bolesti i prevenciji, izradi, objavljivanju uputstva o vrstama zaštite od infekcije, informacije za putnike i za trudnice. Javno zdravstvo treba da se pobrine da se populacija komaraca drži pod kontrolom i svede na najmanji mogući broj, kako bi se spriječio prenos virusa.
Aktivnosti svjetske zajednice u kontroli Zika virusa
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Evropski centar za kontrolu bolesti (ECDC), Centar za kontrolu bolesti iz SAD (CDC), Evropska mreža za kontrolu virusnih uvezenih bolesti (ENIVD), Horizont 2020 – Programskog Komiteta Zdravlje – demografske promene i blagostanje, EU Commission, kao i brojne farmaceutske kompanije, su prepoznali epidemijsko/pandemijsko širenja Zika virusa, kao ozbiljnu prijetnju zdravlju stanovništva. Poduzete su brojne mjere u cilju razvijanja vakcine, proučavanja patogeneze bolesti, proučavanje epidemiologije i ekologije virusa, socijalnih posljedica epidemije itd. Za ovu namjenu su urgentno izdvojena velika sredstva i u pripremi su novi pozivi za finansiranje istraživačkih projekta.

prof.dr. Mirsada Hukić