Poznato je više stotina različitih vrsta, podvrsta i tipova bakterija, virusa i gljiva koji mogu izazvati infekcije različitih dijelova dišnog sistema: sluznice nosa, nazofarinksa (mjesto gdje se ukrštaju dišni i probavni sistem), dušnika, glasnica i pluća. Neki od mikroorganizama su specijalizirani za sluznicu nosa (naprimjer rinovirusi, kojih ima više od 100 tipova, korona virusi, virusi influence, virus parainfluence, adenovirusi, hemofilus influence itd).
Veliki kašalj
Drugim više odgovara sluznica dušnika ili pluća (oko 57 adenovirusa, različiti tipovi virusa influence, respiratorni sincicijalni virus, pneumokok, bordetela pertusis – bakterija koja uzrokuje veliki kašalj, mikoplazme, hlamidije itd), dok pojedine vrste najčešće napadaju nazofarings. Najveći broj patogenih mikroorganizama uzrokuje početnu infekciju na jednom od mjesta u dišnom sistemu, potom se proširi na druge njegove dijelove, prodre u krv, te uzrokuje generaliziranu zaraznu bolest. Neki patogeni mikroorganizmi koriste sluznicu gornjih dišnih puteva da bi stigli do mozga, kao što to čini meningokok.
Klinička slika bolesti varira, u zavisnosti od uzročnika infekcije, od prehlade do teške upale pluća. Nakon preležane bolesti obično ostaje tipski specifičan imunitet, koji štiti samo od ponovne infekcije sa istim tipom virusa, a ne štiti od infekcije sa drugim tipovima virusa iste vrste. Tako, teoretski, možete 100 puta imati nazeb/prehladu, koju uzrokuje neki od 100 tipova rinovirusa. Isto tako, ako ste preboljeli influencu tip A(H1), možete oboljeti od influence tip B i od svih drugih subtipova influence A (H3, H5, H7…).
image
Infekcija mikroorganizmima koji napadaju dišne puteve se stiče njihovim udisanjem ili velikim kapljicama, koje se mogu prenijeti i kontaktom. Za prevenciju od infekcije vrlo je važno da se u toku epidemije ili povećanog pojavljivanja bolesti izbjegavaju zatvoreni prostori sa puno ljudi, da se provodi dosta vremena na otvorenom, uzimaju vitamini i napici, a ako ste prinuđeni biti u blizini oboljelih, preporučuje se nošenje maski.
Vrlo važno pitanje je i kako se liječiti! Prije svega treba pravilno postaviti dijagnozu bolesti i identifikovati uzročnika bolesti ili utvrditi kojoj on grupi mikroorganizama pripada.
Neželjene posljedice
Mora se imati na umu da su virusi potpuno neosjetljivi na antibiotike i da se virusne infekcije ne liječe antibioticima. Upotreba antibiotika u toku virusnih infekcija može imati brojne neželjene posljedice. Najčešća posljedica se ogleda u remećenju normalne crijevne i vaginalne bakterijske flore, što se manifestuje proljevima, bakterijskom vaginozom, pojavom gljivične infekcije itd. Za liječenje virusnih infekcija preporučuje se simptomatska terapija, koja uključuje lijekove za obaranje temperature, vitamine, minerale, tople napitke, mirovanje. Ako je infekcija teška i prijeteća po život, koriste se antivirusni lijekovi. Zbog njihovih neželjenih posljedica oni se koriste pod kontrolom ljekara. U slučaju da je došlo do superinfekcije bakterijama, bakterije se moraju identificirati i liječiti antibioticima.
(Autorica je dobitnica državne nagrade za nauku)
Piše: AKADEMIK PROF. DR. MIRSADA HUKIĆ
